Ravnopravnost spolova i obrazovanje odraslih – trendovi i izgledi za budućnost

Rodno osjetljiv pristup cjeloživotnom učenju – ključ za postizanje socijalne pravednosti

Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava postavlja ambiciozan cilj: do 2030. godine, najmanje 60 % odraslih osoba u Europskoj uniji treba sudjelovati u nekom obliku osposobljavanja svake godine. Iako je riječ o univerzalnom cilju koji države članice nastoje ostvariti, njegova provedba zahtijeva osjetljivost na duboko ukorijenjene rodne nejednakosti u području obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja.

Rodne razlike i dalje su snažno prisutne u obrazovnim i profesionalnim putevima. Iako žene u Europi u većoj mjeri od muškaraca sudjeluju u obrazovanju odraslih – osobito u neformalnim oblicima učenja – ta veća uključenost ne odražava se proporcionalno na njihovu zapošljivost. Prema Europskoj komisiji, u 2019. godini stopa zaposlenosti muškaraca iznosila je 79 %, dok je za žene bila 67,3 %, što ukazuje na razliku od čak 11,7 postotnih bodova.

Rodne razlike dodatno su naglašene u sektorskoj podjeli tržišta rada. Žene su izrazito zastupljene u sektorima poput obrazovanja i zdravstva, dok čine tek 13 % zaposlenih u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova. Takva strukturalna nejednakost ne može se riješiti univerzalnim pristupom obrazovanju odraslih – potreban je ciljano osmišljen, rodno osjetljiv sustav cjeloživotnog učenja.

Za mnoge žene cjeloživotno učenje predstavlja ključan alat za povratak na tržište rada nakon prekida karijere zbog roditeljskih ili skrbničkih obveza, zdravstvenih razloga ili drugih životnih okolnosti. No, dostupnost obrazovanja odraslih često je uvjetovana radnim vremenom, dostupnim financijskim resursima i institucionalnom podrškom, što žene – ali i mnoge muškarce – može staviti u neravnopravan položaj.

Ako cjeloživotno učenje želimo učiniti stvarno uključivim i učinkovitim alatom za postizanje društvene pravednosti, moramo adresirati rodne prepreke koje utječu na pristup obrazovanju. To podrazumijeva fleksibilne oblike učenja, potporu za ravnotežu između posla i obitelji, pristupačne programe s financijskom podrškom te aktivne mjere za poticanje sudjelovanja žena u tehničkim i STEM područjima.

Cjeloživotno učenje ima potencijal postati katalizator promjena, ali samo ako ga izgradimo na načelima jednakosti i uključivosti. Rodno osjetljiv pristup nije dodatak – on je preduvjet za ostvarenje ciljeva Europskog stupa socijalnih prava.