U organizaciji nacionalnog Euroguidance Centra koji djeluje pri Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, u Zagrebu je od 3. do 5. lipnja održan Euroguidance prekogranični seminar pod radnim naslovom „Profesionalno usmjeravanje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju”, međunarodni događaj koji već niz godina okuplja stručnjake iz cijele Europe kako bi razmijenili prakse i predstavili inovacije u području profesionalnog usmjeravanja i karijernog savjetovanja. Ove su godine sudionici seminara bili iz 14 europskih zemalja: Austrije, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Latvije, Poljske, Portugala, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine, a svake je godine domaćin jedna od tih zemalja.
Kako je otvarajući seminar naglasila Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU-a, Euroguidance nije samo mreža – to je uistinu zajednica koja pruža podršku praktičarima, pomaže im u učenju i umrežavanju s hrvatskim i europskim stručnjacima, pomaže im u učenju te omogućuje učenicima donošenje informiranih odluka.
‒ Seminar se svake godine fokusira na drugačiju temu relevantnu za područje usmjeravanja te uključuje plenarna predavanja i tematske radionice koje vode stručnjaci, obrađujući ključne trendove i metodologije iz tog područja. Ovogodišnji seminar, u dva glavna predavanja i 16 radionica, okuplja 75 sudionika među kojima su hrvatski stručnjaci u profesionalnom usmjeravanju s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i u Rijeci te s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, zatim predstavnici Hrvatske obrtničke komore, CEDEFOP-a, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te naše sestrinske Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Ovogodišnji seminar bavi se temom profesionalnog usmjeravanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ‒ SOO. Iako su učenici odabirom strukovnog obrazovanja već zakoračili na svoj željeni karijerni put, i dalje im je potrebna podrška jer je pred njima mnogo odluka koje moraju donijeti. Želimo zato vidjeti kako možemo podržati učenike i stručnjake u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te kako ih usmjeravati, osobito sada u kontekstu novog europskog političkog okvira Union of skills ‒ Unija vještina, kojim se obrazovanje, vještine i strukovni putovi pokušavaju uskladiti s tržištem rada.
Seminar predstavlja učinkovite pristupe karijernom usmjeravanju i savjetovanju prilagođene potrebama učenika u stru
kovnim školama. Program ističe važnost suradnje između škola, poslodavaca, učenika i roditelja, kao i potrebu za kontinuiranim stručnim usavršavanjem strukovnih nastavnika i karijernih savjetnika, kako bi ostali usklađeni s trendovima na tržištu rada i pružali kvalitetno usmjeravanje učenicima ‒ zaključila je Antonija Gladović.
Plenarno izlaganje o strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj održala je Andreja Uroić Landekić, voditeljica Odjela za unaprjeđenje sustava strukovnog obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, a o važnosti karijernog usmjeravanja u strukovnom obrazovanju govorila je Maja Parmač Kovačić, profesorica s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Osim brojnih radionica održanih tijekom dva dana, pažnju je privukla i panel-rasprava na kojoj se razgovaralo o karijernom usmjeravanju koju je moderirala Darja Maslić Seršić, profesorica s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Cynthia Harrison Villalba iz Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP) predstavila je europsku i globalnu perspektivu u ovom području.
‒ CEDEFOP je agencija Europske unije koja podupire razvoj politika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te pridonosi njihovoj provedbi. Mi promičemo razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u EU prikupljanjem podataka te provedbom istraživanja i analiza kako bi se sustavi strukovnog obrazovanja uskla
dili s potrebama tržišta rada u Europi, potičemo razvoj cjeloživotnog učenja te pružamo informacije i analize o sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovnim politikama u ovom području. Cilj je tih politika omogućavanje razvoja vještina, podrška tvrtkama u osposobljavanju zaposlenika te poticanje konkurentnijeg i inovativnijeg gospodarstva, uz proaktivnost i inovacije u tom području. Stoga provodimo mnogo aktivnosti, promičemo suradnju te obrazovanje i osposobljavanje, provodimo istraživanja i razvijamo nove alate kako bismo svim dionicima omogućili što bolju prohodnost sustavom, ali im i pomogli na putu do tržišta rada.
Ako strukovno obrazovanje i osposobljavanje promatramo kao uski pojam koji se odnosi na specifična zanimanja i poslove srednje razine vještina, tada je ono doista ugroženo. No ako ga shvaćamo kao strukovno orijentirano učenje koje obuhvaća i niže i više razine obrazovanja, tada vidimo da napreduje. Postoje i tri scenarija: pluralistički u kojem SOO postaje standardni obrazovni put za sve, kao dio cjeloživotnog učenja, zatim distinktivni scenarij u kojem je SOO poseban obrazovni sektor, te namjenski scenarij u kojem se SOO shvaća kao osposobljavanje za stjecanje vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ‒ rekla je Cynthia Harrison Villalba.
Zsanett Imre iz Strukovnog obrazovnog centra Székesfehérvár iz Mađarske predstavila je inovativne metode o tome kako motivirati osnovnoškolce da se usmjere u strukovno obrazovanje.
‒ I dalje je prisutno mnogo zabluda o sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, stoga moram naglasiti važnost educiranja roditelja, jer oni misle da svoje vješto i bistro dijete za koje žele da stekne fakultetsku diplomu mogu usmjeravati samo prema gimnazijama, a zanemaruju mogućnost strukovnog osposobljavanja. Želimo promijeniti tu paradigmu te im istaknuti sve benefite strukovnog obrazovanja, koje je odličan put prema tercijarnom obrazovanju, a pritom nudi sjajan temelj i mogućnost za uključivanje u tržište rada bez obzira na stjecanje fakultetske diplome ili ne. Osim roditeljima, želimo pristupiti i djeci, i to u što ranijoj fazi njihova obrazovanja, već u razrednoj nastavi, organizirajući razna događanja i prezentacije te pozivajući predstavnike tvrtki koji ih izravno upućuju u situaciju na tržištu rada. Još jedan izazov s kojim se susrećemo u radu jest rano napuštanje obrazovanja mladih koji nisu dovoljno uvjereni u svoje sposobnosti pa napuštaju školu ili pak u dobi od 14 godina nisu dovoljno zreli da donesu odluku o tome koju i kakvu školu odabrati. Stoga im moramo pomoći da izaberu te da ustraju na tom putu. Stoga održavamo radionice i savjetovanja, organiziramo razne aktivnosti i osmišljavamo društvene igre, radimo u skupinama i individualno, jer zajednički želimo naći odgovarajući način na koji mogu nastaviti svoje obrazovanje ‒ istaknula je Zsanett Imre.
Luka Kamenov, psiholog u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu opisao je na koji način radi s učenicima u svojoj školi odnosno kako im pomaže u usmjeravanju.
‒ Djeca upisuju škole s općom idejom o tome što žele postati i čime se žele baviti u životu. No, te ideje često nisu realne, jer imaju viziju samo jedne stvari koju žele raditi, kao primjerice automehaničari, pa misle da će provesti cijeli dan popravljajući automobile u radionici, ali nemaju informaciju o svim os
talim radnim zaduženjima vezanima za to zanimanje. Također, često upisuju određene škole zato što im se u obitelji već netko bavi tim poslom odnosno zato što je roditelj vlasnik tvrtke u tom području, pa biraju zanimanja koja su im poznata. A onda tijekom školovanja osvijeste sve negativne strane svog izbora, idealna slika počne se urušavati, polako razvijaju nove interese te ih počnu privlačiti nove stvari koje nisu poznavali, jer prethodno jednostavno nisu imali dovoljno iskustva ni znanja. Počinju se potom pitati idu li u pravom smjeru, jesu li dobro izabrali ili su pogriješili. I tada nastupamo mi s informacijama o profesionalnom usmjeravanju.
U svom radu želim se približiti učenicima, pokušavam doznati što vole, čime se bave u slobodno vrijeme, zašto su izabrali ovu školu te što žele biti kad je završe. Mnogo je problema, poput nedostatka motivacije, koji dolaze iz njihove nesigurnosti u ispravnost vlastita odabira, ali problemi se mogu smanjiti zahvaljujući profesionalnom usmjeravanju, odnosno našem pristupu, koji mora pružiti podršku i dati im informaciju. Jedna od metoda je popunjavanje upitnika ‘Moj izbor’ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji pomaže pri odabiru zanimanja. Sastoji se od pitanja o vlastitim interesima i sklonostima, na temelju čega će sustav ponuditi zanimanja koja bi se učeniku mogla svidjeti. Slijedi niz pitanja o stečenim vještinama, znanjima i sposobnostima, a nakon toga i prijedlog deset zanimanja za koja je procijenjeno da bi im mogla odgovarati, uz detaljan opis posla – sadržaj tipičnih zadataka, potrebno obrazovanje, poželjne osobine radnika. I tim alatom uvijek počinjemo postupak profesionalnog usmjeravanja ‒ opisuje Luka Kamenov.
Lisa Fasching, koja predstavlja Savez austrijske industrije, govorila je o tome kako je zbog demografskog razvoja mnogim tvrtkama teško pronaći mlade talente:
‒ Austrijska poduzeća imaju dobra iskustva s mladima sa završenom srednjom školom, ali i s onima koji su odustali od školovanja i pridružili se naukovanju. Osim obrazovanih radnika, traže i one sa stečenim temeljnim vještinama za rad, osjećajem odgovornosti, sposobnošću timskog rada odnosno razvijenim društvenim vještinama, što je jednako važno kao i stupanj obrazovanja. Rani susret učenika s radnim okružjem pomaže mladima u donošenju utemeljenih odluka, koji uz to stječu uvid u to kamo školovanje za određena zvanja vodi, a time profitiraju i tvrtke ˗ rekla je Lisa Fasching, a Birgit Tschense iz njemačke Službe za zapošljavanje nadovezala se te podijelila pozitivan primjer iz svoje zemlje u borbi protiv nezaposlenosti mladih:
‒ Stopa nezaposlenosti među mladima u skupini između 15 i 24 godina u Njemačkoj iznosi 4,8 posto, a razlog tomu vjerojatno je bliskost i osjećaj povezanosti između poslodavaca i naučnika. Većina kvalificiranih radnika u Njemačkoj završila je naukovanje u tvrtkama u kojima se tijekom školovanja praktično osposobljavala i koje s naučnicima sklapaju ugovore o radu tijekom školovanja. To je dobro za obje strane ‒ tvrtke zapošljavaju radnike koje su same obučile, a mladi radnici su stekli neprocjenjivo iskustvo na početku svoga radnog vijeka. Tako je i prijelaz učenika iz škole na tržište rada gotovo neprimjetan, a dodatno je oplemenjen kvalitetnim profesionalnim usmjeravanjem. Unatoč nižim kvalifikacijama, napredovanje na tržištu rada omogućeno je svima, jer su za to nužne vještine, a ne razina stečenog obrazovanja. Stoga je strukovno obrazovanje dobar temelj te odličan izbor mladima na početku njihova puta, jer im otvara mnogo mogućnosti i prilika za usmjeravanje i napredovanje ‒ zaključila je Birgit Tschense.
