Pregled poduzetih koraka na području kvalitete, programa, pristupa ciljnim skupinama i medijska pismenost naslov je konferencije koju je prošloga utorka u Zagrebu organizirala Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji sa Zajednicom ustanova za obrazovanje odraslih i Zajednicom za razvoj ljudskih potencijala i za obrazovanje odraslih, a cilj joj je bio predstaviti sve ono kvalitetno što se radi u sektoru obrazovanja odraslih u posljednjih nekoliko godina. Kako je otvarajući konferenciju istaknuo Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, konferencija je prilika za međusobno informiranje o obrazovanja odraslih i svim događanjima u tom sektoru.

‒ Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj u uzlaznoj je fazi, a to govorim na temelju spoznaje da se u ovome sektoru nikada nije dogodilo toliko pozitivnih promjena kao što se dogodilo u posljednje tri godine ‒ od uspostave sustava kvalitete, boljeg i izdašnijeg financiranja obrazovanja odraslih putem vaučera do stvaranja nekoliko stotina novih programa koje ustanove za obrazovanje odraslih nude svojim korisnicima ‒ rekao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

‒ Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj posljednjih je godina u uzlaznoj fazi i to govorim na temelju spoznaje da se u obrazovanju odraslih nikada nije dogodilo toliko promjena kao što se dogodilo u posljednje tri godine. Valja podsjetiti da smo u posljednjih dvadesetak godina kao najčešću temu imali financiranje obrazovanja odraslih odnosno nedostatak sustavnog financiranja, ali i da nikada nije bilo toliko novca u opticaju kao što je u posljednjih nekoliko godina. Možda sve nije idealno postavljeno i realizirano, ali krenulo je i na tragu tih iskustava možemo reći da idemo u dobrom pravcu. Vaučeri u obrazovanju odraslih pokazali su se kao dobra praksa, a u okviru ISF plus programa planiramo još više sredstava za sustav obrazovanja odraslih, za vaučere za polaznike ovog segmenta obrazovanja i na temelju toga možemo biti optimistični.

Agencija je u posljednje vrijeme poduzela niz koraka samostalno ili u suradnji s udrugama ili pojedincima, a riječ je o uspostavi sustava kvalitete u obrazovanju odraslih, o usustavljivanju vanjskog vrjednovanja ustanova, ali i skupova ishoda učenja, dakle o velikim iskoracima u obrazovanju odraslih za koje vjerujem da će uskoro dovesti do razvoja kvalitete sustava, kvalitete ustanova koje izvode obrazovanje odraslih. Možda su katkad ti postupci u svojim administrativnim dijelovima jako zahtjevni, ali nismo imali bolje mogućnosti ili varijante, jer unutar cijelog sustava moramo dati priliku i mogućnost onima koji rade najbolje da se izdignu od onih koji još trebaju učiti i poboljšavati kvalitetu svoga rada. Nadamo se da ćemo u sljedećem razdoblju sustav kvalitete poboljšati i administrativno olakšati u odnosu na ono što imamo danas.

Jednako tako ne smijemo zanemariti važnu činjenicu na koju Agencija stalno upozorava i naglašava, a to su usavršavanja zaposlenih u sustavu obrazovanja odraslih ‒ od ravnatelja ustanova, andragoških voditelja do nastavnika. I zato ćemo ovih dana objaviti program za stjecanje temeljnih andragoških vještina. Budući da je zakonom omogućeno da program donosi Agencija, mi smo program pripremili i uskoro će biti dostupan svim ustanovama u području obrazovanja odraslih. Program je iznimno važan i za Agenciju i za rečene ustanove, jer trebamo još više raditi na tome da nastava u obrazovanju odraslih bude što kvalitetnija, a to mogu odraditi samo kvalitetni nastavnici. Siguran sam da u svakoj ustanovi postoje nastavnici kojima treba dodatnih znanja i vještina i koji ih žele nadograditi, a program u okviru svojih aktivnosti može organizirati Agencija, ali isto tako i udruge u obrazovanju odraslih koje mogu osigurati mogućnost da nastavnici steknu temeljna andragoška znanja i da i tako podignu kvalitetu samih andragoških ustanova ‒ zaključio je Mile Živčić.

O programima u obrazovanju odraslih govorila je Dragica Kovčalija te istaknula da se stupanjem na snagu Zakona o obrazovanju odraslih ovaj sustav u cijelosti usklađuje sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Time je stvorena pretpostavka za metodologiju izrade programa za obrazovanje odraslih, za stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija financiranih putem vaučera i drugih izvora financiranja.

‒ U posljednje dvije godine izrađeno je 347 programa koji osiguravaju uvjete za kvalitetno obrazovanje, jačanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, postizanje bolje zapošljivosti, uspostavljanje i održivu razinu partnerstva nositelja i dionika Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i osiguravanje bolje mogućnosti za mobilnost građana. Pitanje je što donose mikrokvalifikacije? Može se reći da je ključni naglasak fleksibilnost koja se odnosi na mogućnost izbora, mogućnost kreiranja i strukturiranja mikrokvalifikacija izborom skupova ishoda učenja manjeg opsega kako i kod djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija. Usmjerena je potrebama pojedinca. Radi što bolje, uspješnije i brže implementacije svih promjena planirana je važna podrška u obliku događanja koja se odnose na izradu programa po novoj metodologiji i sve u sklopu ISF projekta „Promocija cjeloživotnog učenja”.

Cilj tako planiranih i odrađenih brojnih radionica bio je upoznati ustanove sa suvremenom metodologijom, ojačati ustanove i ohrabriti ih da se što prije prihvate novih metodologija i modela te provođenja programa financiranih putem vaučera. Održana je 21 regionalna radionica sa 424 sudionika, sve je bilo besplatno. Agencija je sudjelovala i u izradi novih programa, pa je produkt toga 154 nova programa, a same ustanove do sada su samostalno napravile 193 programa. U protekle dvije godine obrađena su 1102 zahtjeva, izdano pozitivno mišljenje za 4663 programa koji se odnose na stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija ‒ rekla je Dragica Kovčalija te naglasila da je najveći interes polaznika za programe mikrokvalifikacija u sektoru strojarstva, brodogradnje i metalurgije, zatim ekonomije i graditeljstva, računalstva, turizma, trgovine i šumarstva, a najmanji je broj zahtjeva iz sektora rudarstva, geologije i nafte.

‒ Tijekom ove godine, valja istaknuti, regionalni centri kompetentnosti izradili su sa svojim partnerima velik broj novih programa. Tako su prošle godine bila 84 nova inovativna programa, a ove godine 114, što je lijep porast i u skladu je s osluškivanjem tržišta rada i društvenog okružja. Važno nam je da je, osim pojačanog interesa za uključivanje u sustav obrazovanja odraslih i velikog broja ustanova i programa, izrazito zapaženo pojačano uključivanje strukovnih škola u cijeli sustav, ali i visoka učilišta ‒ zaključila je Dragica Kovčalija.

‒ Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nositelj je projekta EPALE odnosno obavlja ulogu nacionalne službe za podršku za platformu u Republici Hrvatskoj. Naime, EPALE je europska elektronička platforma za poučavanje odraslih, a zajednicu čini više od 117 tisuća nastavnika i stručnjaka praktičara iz područja obrazovanja odraslih ‒ rekao je na početku svog izlaganja Ognjen Piljek Žiljak.

Glavna je svrha projekta promocija platforme EPALE kako bi se približila široj zajednici obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj na način da ih motivira da postanu aktivni članovi višejezične, dinamične i interaktivne platforme koju čini zajednica stručnjaka u obrazovanju odraslih. Ciljne su skupine nacionalnoga projekta ustanove koje provode i formalno i neformalno obrazovanje odraslih, nastavnici, znanstvenici, novinari, predstavnici javnih institucija.

Ključne aktivnosti projekta odnose se na unaprjeđenje platforme izradom i prijevodom niza korisnih sadržaja, organizaciju promotivnih aktivnosti na raznim događanjima i informiranje potencijalnih korisnika o mogućnostima EPALE-a, aktivnu suradnju s partnerima i korisnicima na nacionalnoj i europskoj razini te aktivnu komunikaciju s nacionalnom službom za podršku. Nizom promotivnih aktivnosti platforme EPALE nastoji motivirati što više stručnjaka u obrazovanju odraslih da stvaranjem i objavljivanjem kvalitetnoga sadržaja na platformi te njihovom primjenom u profesionalnom usavršavanju, pridonesu razvoju i održavanju platforme.

Jedna od recentnih aktivnosti u sklopu EPALE programa jest i izrada Regionalnog okvira kompetencija medijske pismenosti za Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju te označava inicijativu predstavnika navedenih zemalja da se uspostavi standard kompetencija koji će biti temelj za kreiranje nacionalnih programa obrazovanja radi podizanja opće razine medijske pismenosti u društvu. Dokument je izrađen u sklopu EU projekta „EPALE Nacionalna služba podrške” koji se realizira u navedenim zemljama, kao dio Erasmus+ programa.

Regionalni okvir medijske pismenosti uspostavlja se u svrhu kreiranja obrazovanja za demokratsko građanstvo, stvaranja uvjeta za poticanje sposobnosti kritičkog promišljanja, unaprjeđenja funkcionalnosti medijske pismenosti te razvoja spremnosti pojedinca za aktivno razumijevanje načina kreiranja javnog mnijenja putem medija.

Ovaj dokument definira minimum ishoda učenja koje bi polaznik u obrazovanju odraslih trebao ostvariti radi podizanja razine medijske pismenosti te razumijevanja i analitičkog promišljanja o informacijama koje dobiva putem medija. Dokument ujedno teži predstaviti preporuke akterima medijske pismenosti u ostvarenju zajedničkih ciljeva razvoja medijskih znanja i vještina. Svaka zemlja, prema svojim specifičnostima i potrebama, može razvijati posebne programe obrazovanja medijske pismenosti čiji bi sadržaj bio temeljen na preporučenom Regionalnom okviru kompetencija medijske pismenosti ‒ rekao je Piljek Žiljak.

U nastavku konferencije o motivaciji i uključivanju odraslih s niskim kvalifikacijama u obrazovanje odraslih govorile su Ana Tomljanović i Mateja Mandić, a o tome kako postati EPALE ambasador Željka Ciler, EPALE ambasadorica.